MRKLI MRAK PRETI EVROPI

Opasna pojava "Dunkelflaute" preti Evropi ove zime, struja već naglo poskupela: Evo šta čeka Srbiju i region!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
Evropu ove zime čeka ozbiljan izazov na energetskom tržištu, a problem bi mogao da se oseti i u zemljama regiona.
  • Dunkelflaute, period bez dovoljno sunca i vetra, može ove zime da podigne cene struje u Evropi, kao što se već videlo u Nemačkoj. U pojedinim satima veleprodajna cena je prelazila 570 evra po megavat-satu.
  • Srbija za zimu 2026/2027. nema najavu problema sa snabdevanjem, ali je izložena regionalnim cenama i pritisku na tržištu. Na SEEPEX-u je prosečna cena u oktobru porasla na 234,31 evro po megavat-satu.

Reč je o pojavi poznatoj kao „Dunkelflaute“, odnosno periodu tokom kojeg danima nema dovoljno sunca ni vetra, pa solarne elektrane i vetroparkovi proizvode znatno manje struje. Kada se to poklopi sa hladnim vremenom i većom potrošnjom zbog grejanja, elektroenergetski sistem mora da se osloni na druge izvore, često skuplje elektrane na gas i ugalj.

Koliko ozbiljne posledice takva situacija može da izazove pokazuje primer Nemačke. Krajem oktobra veleprodajna cena električne energije dostigla je gotovo 315 evra po megavat-satu, što je bilo približno dvostruko više od proseka zabeleženog do tada tokom tog meseca. U pojedinim večernjim satima cena je premašila čak 570 evra, a 10. novembra prosečna cena dostigla je oko 351 evro po megavat-satu. Stručnjaci upozoravaju da bi se slični skokovi mogli ponavljati tokom zime, naročito ako se periodi bez vetra i sunca poklope sa hladnim talasima.

Foto: Dado Đilas

Šta je zapravo opasna pojava „Dunkelflaute“?

Naziv potiče iz nemačkog jezika, a označava duži period tokom kojeg istovremeno nema dovoljno sunčeve svetlosti i vetra za ozbiljniju proizvodnju električne energije. Ova pojava je posebno problematična od oktobra do februara, kada su dani kraći, češći su oblačnost i magla, a domaćinstva troše više struje za zagrevanje.

Kada solarni paneli i vetroparkovi ne mogu da proizvedu dovoljno električne energije, nedostatak moraju da nadoknade drugi izvori. Tu na scenu stupaju hidroelektrane, termoelektrane na ugalj i elektrane na gas. Problem je što dodatna proizvodnja može biti skuplja, pa se to odražava na veleprodajnu cenu struje na berzama.

Foto: Shutterstock

Da li je Srbija ugrožena?

Iako se problem iz Nemačke može preliti na druga evropska tržišta, naša zemlja za sada nema najavu problema sa obezbeđivanjem dovoljno električne energije tokom zime. Prema najnovijem izveštaju Evropske mreže operatora prenosnih sistema za električnu energiju (ENTSO-E), za Srbiju se tokom zime 2026/2027. ne očekuju problemi sa adekvatnošću snabdevanja. Procena je da bi raspoloživa domaća proizvodnja i očekivane mogućnosti uvoza trebalo da budu dovoljne čak i u periodima najveće potrošnje.

Ipak, to ne znači da Srbija može potpuno da bude izolovana od dešavanja na evropskom tržištu. Elektroenergetski sistemi zemalja regiona međusobno su povezani, a električna energija se kupuje i prodaje preko granica. Kada u više zemalja istovremeno nedostaje struje, raste potražnja za raspoloživom energijom, što može da podigne i cene na regionalnim berzama. Srbija je pritom važna tranzitna tačka za velike prekogranične tokove električne energije, pa će opterećenje mreže tokom zime biti posebno praćeno.

račun za struju Foto: Screenshot, Shutterstock

Struja na srpskoj berzi već je značajno poskupela

Da problem nije samo evropski pokazuje i kretanje cena na domaćem tržištu. Prema zvaničnom mesečnom izveštaju berze SEEPEX, prosečna cena bazne električne energije u oktobru iznosila je 234,31 evro po megavat-satu, što je rast od 56,2 odsto u odnosu na septembar. Na tržištu se takođe beleži značajan rast cena u satima najveće potrošnje.

Na dodatni pritisak ukazao je i izvršni direktor srpske berze električne energije Miloš Mladenović, koji je za RTS rekao da je prosečna cena na domaćem tržištu u oktobru bila oko 250 evra po megavat-satu, dok je prosečna cena od početka godine do kraja oktobra iznosila oko 120 evra. Prema njegovim rečima, ni prognoze za predstojeću zimu nisu ohrabrujuće.

Foto: Shutterstock, Marina Lopičić

Zašto je region posebno osetljiv?

Srbija ima značajan deo proizvodnje zasnovan na termoelektranama, ali važnu ulogu imaju i hidroelektrane. Upravo je slaba hidroproizvodnja jedan od faktora koji je ove godine dodatno opteretio tržište. Evropska proizvodnja hidroelektrana tokom trećeg kvartala bila je najlošija od 2015. godine, dok su niski vodostaji Dunava otežali proizvodnju i u hidroenergetskom sistemu Đerdapa.

Kada se tome dodaju skuplji gas, ograničena raspoloživost pojedinih elektrana i povećana potrošnja tokom hladnih dana, jasno je zašto energetsko tržište postaje osetljivo. 

Da li će građani plaćati skuplju struju?

Važno je, međutim, razlikovati cenu na berzi od iznosa koji domaćinstva dobijaju na računima. Nagli rast veleprodajnih cena ne znači da će građanima automatski stići veći računi. U Srbiji domaćinstva i mali kupci imaju pravo na garantovano snabdevanje po regulisanim cenama, koje se menjaju kroz propisanu proceduru i uz odobrenje Agencije za energetiku.

Foto: Shutterstock

Veći pritisak mogli bi zato prvo da osete energetski sektor i kompanije koje električnu energiju nabavljaju na tržištu. Kada je struja skupa na berzama, povećavaju se troškovi nabavke za snabdevače, a posebno su izložene firme koje imaju veliku potrošnju i nemaju unapred ugovorene povoljne cene. To može posredno da utiče i na troškove poslovanja, pa čak i na cene pojedinih proizvoda i usluga.

Evropa ipak ne očekuje energetsku katastrofu

Uprkos upozorenjima o mogućim skokovima cena, najnovija procena ENTSO-E ne predviđa opštu nestašicu električne energije u Evropi. Organizacija ocenjuje da je ukupna situacija za zimu 2026/2027. povoljna, ali upozorava na pojedinačna rizična područja. Najveći problemi očekuju se u Ukrajini i Moldaviji, dok su određeni rizici prepoznati i u pojedinim drugim delovima Evrope.

Jedan od razloga zbog kojih se ne očekuje opšti kolaps snabdevanja jeste i to što evropski sistem ima mogućnost da energiju preusmerava između država, uz pomoć povezanih mreža, hidroelektrana, baterijskih skladišta i drugih raspoloživih izvora. Ipak, ako se hladno vreme, nedostatak vetra i oblačnost zadrže duže nego što se očekuje, situacija može postati znatno teža, zbog čega će operatori morati pažljivo da prate proizvodnju i potrošnju.

Foto: Shutterstock

Stručnjaci kao dugoročno rešenje vide veće oslanjanje na različite izvore energije, umesto zavisnosti od jednog načina proizvodnje. Solarne elektrane, vetroparkovi, baterijska skladišta, hidroelektrane i gasne elektrane mogu zajedno da obezbede stabilniji sistem. Posebno je važno da postoje kapaciteti koji mogu brzo da nadoknade manjak proizvodnje kada vremenski uslovi ne idu naruku obnovljivim izvorima.

Sve u svemu, najvažnije je da zvanična evropska procena ne ukazuje na problem sa obezbeđivanjem dovoljnih količina električne energije u našoj zemlji, ali visoke berzanske cene pokazuju da će predstojeća zima biti ozbiljan test za energetsku industriju. Koliko će se situacija zakomplikovati zavisiće pre svega od temperature, vodostaja, proizvodnje elektrana i toga koliko dugo će trajati periodi bez sunca i vetra.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.